Pogled unazad

ponedjeljak, 30.04.2012.

Sveti Pio V. dominikanac, veliki reformator Crkve

30. travnja

Rođenje u Boschiju (kod Aleksandrije), u Italiji, 1504. od siromašnih roditelja. Na krstu je dobio ime Antun Ghislieri, a kad je 1520. stupio u Red braće propovjednika, dobio je ime Mihael. Bio je 225 papa katoličke Crkve.

Teološke je nauke završio u Bologni, u blizini groba sv. Dominika, a godine 1528. zaređen je za svećenika. Kako je bio veoma pobožan i revan redovnik, poglavari su mu povjeravali važne službe u redu. Predavao je svetu teologiju, više puta vršio službu priora, bio je učitelj novaka.

Odlikovao se čestitim vladanjem i strogošću života. Postao je provincijal lombardske dominikanske provincije. Za vrijeme svoga provincijalata vršio je službu inkvizitora u biskupijama Como i Bergamo, koje su graničile s područjima u kojima su bili protestanti.

Pavao IV. ga je imenovao općim povjerenikom Svete inkvizicije 1551., a onda biskupom Nepija i Sutrija 1556.; zatim kardinalom 1557. Konačno mu je Pio IV. povjerio biskupiju Mondovi u Pijemontu (1560.).


El Greco portet pape Pia V

Kad je god. 1566., uz potporu sv. Karla Boromejskog, bio podignut na najvišu pastirsku službu, primivši ime Pio V, sav se predao spasenju duša i obnovi Crkve.

Papa je želio biti reformator, a znao je da svaka zdrava reforma mora početi od svoje kuće, pa je zato počeo s reformom papinskoga dvora, rimske kurije i biskupije. Svoj je dvor pojednostavio i sjaj sveo na najmanju mjeru. Čak nije bilo ni svečanog banketa prigodo posvećenja za papu. Za svoje suradnike pozvao je u kardinalski zbor vrijedne ljude. Borio se protiv simonije, koja je sve do njega cvala i na papinskome dvoru.

Mnogobrojnoj rodbini koja je došla u Rim nakon izbora za Papu nadajuć se novčanoj dobiti, odgovorio je da su oni već bogati time što imaju Papu iz obitelji. Odmah je osnovao kardinalsku komisiju za obnovu rimskoga klera.

On je i kao papa provodio strog i jednostavan život redovnika dominikanca, kojemu je svjetski sjaj i raskoš bio posve tuđ. Sličnu strogost, tražio je i od svojih suradnika, pa i od cijele Crkve. Iza njegove vanjske strogosti krilo se ipak srce kojemu je bilo mnogo stalo do spasa i duhovnog dobra svih ljudi. Na početku svoje vladavine izjavio je: "S Božjom pomoći nadam se tako vladati da će kod moje smrti biti veća žalost od ove kod moga izbora za papu."

Nakon posvećenja za papu nastavio je nositi bijeli dominikanski habit umjesto crvenog kojeg su nosili biskupi. Ta tradicija je ostala do danas, sve Pape nose bijeli habit.

Odvažno je branio katoličku vjeru protiv novatora, brinuo se za njezino širenje te proveo u život odredbe Tridenskog sabora. Od biskupa je odlučno tražio da stoluju u svojoj biskupiji, da sazivaju i održavaju biskupijske sinode, da obavljaju vizitacije svojih biskupija, da bdiju nad klerom i pukom, da proniču katehizaciju i pouku u vjeri.

Mnogo je držao i do sjemeništa, u kojima su se po naredbi Sabora imali temeljito odgajati budući svećenici. Uveo je u sjemeništa proučavanje Sume teologije sv. Tome Akvinskog; njega je - proširivši dotadašnju upotrebu toga naslova - proglasio petim učiteljem Latinske Crkve nazvavši ga "Anđeoskim naučiteljem" (1567.).

Bdio je brižno nad obdržavanjem svećeničkog celibata i zakona klauzure po samostanima.Da bi župnicima olakšao pouku u vjeri, izdao je godine 1566. Rimski katekizam na latinskom, koji je onda bio prevođen na žive jezike te služio kao priručnik kateheze.
Priredio je i izdao novi časoslov i misal, koji je ostao u upotrebi sve do reforme II. vatikanskog sabora. Uniformirao je liturgiju te dokinuo sve obrede koji nisu bili stariji od 200 godina.

Istaknuo je jedinstvo dogmatske predaje Istočne Crkve te su crkveni naučitelji postali i istočni kršćanski teolozi: sv. Atanazije Aleksandrijski, sv. Ivan Zlatousti, sv. Bazilije Veliki i sv. Grgur Nazijanski time pridružujući ih zapadnim crkveni Naučiteljima proglašenih 1298 godine.
sv. Augustin, sv. Ambrozije, sv. Jeronim i sv. Grgur I. Veliki.

Mnogim se snagama i sredstvima suprotstavio protivniciima vjere.
Godine 1571. kršćanska je vojska kod Lepanta pobijedila tursku silu. U zahvalu za tu veliku pobjedu Papa je za 7. listopada uveo blagdan Naše Gospe od pobjede, a u Lauretanske litanije uveo je zaziv "Pomoćnica kršćana".

Grgur XIIL, njegov neposredni nasljednik, promijenio je naslov blagdana 7. listopada u blagdan Krunice, koji se kao takav i danas slavi.

Papa je umro 1. svibnja 1572., a žalost je za njim bila sveopća, pa se tako ispunilo njegovo proročanstvo. Klement X. ga je 1. svibnja 1672. uvrstio među blaženike, a Klement XI. dana 22. svibnja 1712. upisao u popis svetaca.


Grob pape Pia V u bazilici Svete Marije Velike u Rimu


Od svih papa novoga vijeka on se uz Pija X. jedini slavi kao svetac. Barem zasada. Tijelo mu počiva u jednoj pokrajnoj kapeli u bazilici Svete Marije Velike.

Iz Izlaganja svetog Tome Akvinskog, prezbitera, o Ivanovu Evanđelju

(Pogl. 10, lekc. 3, I-II, izd. Marietti, Roma, 1952., br. 1397-1399, str. 261)

Služba dobrog pastira jest ljubav

Isus reče: Ja sam dobri pastir. Jasno je daje Isus pastir, jer kao što pastir vodi i pase stado, tako i Krist hrani svoje vjernike duhovnom hranom, a također i svojim tijelom i krvlju.

Ali, da označi razliku između lošeg pastira i tata, dodaje: dobri. Dobri, velim jer ispunjava službu pastira, kao što se o vojniku kaže da je dobar kad ispunjava službu vojnika. A kako je Krist bio prije rekao da pastir ulazi kroz vrata, a ovdje kaže da je on pastir, valja reći da on ulazi kroz samoga sebe. Doista, ulazi kroz samoga sebe jer sebe očituje i po sebi poznaje Oca. Mi pak ulazimo po njemu jer postajemo blaženi po njemu.

Ali pazi dobro: nitko drugi nije vrata osim njega, jer nitko drugi nije pravo svjetlo, osim po udioništvu. On ne bijaše Svjetlo - to se kaže o Ivanu Krstitelju - nego da svjedoči za Svjetlo. O Kristu se pak kaže: Svjetlo istinito koje prosvjetljuje svakog čovjeka. Stoga nitko ne može reći daje vrata; to je u pravom smislu Krist pridržao za sebe. Naprotiv, pastirsku je službu priopćio i drugima te ju je dao i svojim udovima. Jer i Petar je pastir, i ostali su apostoli pastiri, i svi dobri biskupi. Dat ću vam pastire po svom srcu.

Premda su svi pretpostavljeni u Crkvi, koji su njezini sinovi, pastiri - kako kaže Augustin - ipak Krist na poseban način kaže o sebi: Ja sam pastir dobri; to zato da podsjeti na krepost ljubavi. Nitko, naime, nije dobri pastir ako po ljubavi ne postane jedno s Kristom, i tako postane ud pravoga pastira.


Viđenje Pia V Pobjeda kod Lepanta

Služba dobrog pastira jest ljubav, pa stoga veli: Dobri pastir život svoj polaže za ovce svoje. Valja, naime, znati da između dobrog i lošeg pastira postoji razlika, jer dobar pastir ide za dobrom stada, a loš pastir za vlastitom koristi. I na tu razliku misli prorok kad kaže: Jao pastirima koji pasu sebe. Zar pastiri ne moraju pasti stado? Tko se, dakle, služi stadom samo da pase sebe, nije dobar pastir. A dobar pastir onaj zemaljski, štošta podnosi za stado za čije dobro brine. Zato i Jakov reče: Često sam da: skapavao od žeđe, a obnoć od studeni.

Ali, jer je duhovni spas stada važniji od tjelesnog života pastira, onda, kad prijeti opasnost za spas stada, treba da i duhovni pastir pretrpi gubitak tjelesnog života za spas stada. Zato Gospodin reče: Dobri pastir polaže život, tj. tjelesni život, za ovce svoje, i to zbog vlasti i zbog ljubavi. Jedno se i drugo traži, naime i da bude odgovoran i da ljubi ovce.
A primjer za taj nauk dao nam je sam Krist: Ako je Krist položio svoj život za nas, i mi smo dužni život svoj polagati za braću.


Molitva Svetom Piju V.

Pripjev. Pijo, divni pastiru, sjećaj se svojih ovčica i brani pred višnjim sucem svoje vjernike.
R. Moli za nas, blaženi Pijo.
O. Da dostojni postanemo obećanja Kristovih.
Pomolimo se: Bože, koji si se dostojao izabrati blaženoga Pija za vrhovnoga svećenika da suzbiješ neprijatelje Crkve i da obnoviš božansku službu, učini da nas njegova zaštita brani kako bismo se posvetili tvojoj službi te svladavši zasjede svih neprijatelja radujemo se u trajnom miru. Po Kristu Gospodinu našem. Amen.

<	travanj, 2012					>
P	U	S	Č	P	S	N
						1
2	3	4	5	6	7	8
9	10	11	12	13	14	15
16	17	18	19	20	21	22
23	24	25	26	27	28	29
30

Veljača 2013 (1)
Siječanj 2013 (1)
Prosinac 2012 (4)
Studeni 2012 (2)
Listopad 2012 (4)
Rujan 2012 (6)
Kolovoz 2012 (11)
Srpanj 2012 (6)
Lipanj 2012 (3)
Svibanj 2012 (2)
Travanj 2012 (5)
Ožujak 2012 (10)
Veljača 2012 (9)
Siječanj 2012 (15)
Studeni 2011 (5)
Listopad 2011 (11)
Rujan 2011 (13)
Kolovoz 2011 (14)
Srpanj 2011 (9)

Kalendar Reda Propovjednika

Svaki svetac u Crkvi je original. Nitko ne imitira drugoga. Kao što je svaka osoba u povijesti čovječanstva original, tako i Božja milost stvara originalne svece. U svakom svecu ćemo naći nešto što nema u drugom.

Prema knjizi: Fr. Innocentius Venchi O.P., Catalogus hagiographicus Ordinis Praedicatorum, Postulatio Generalis, Romae 2001. i prema dopisu Generalne postulature u Rimu od 22. VI. 2001.)


SIJEČANJ

3. BI. Stjepana Ojuinzani
4. Sv. Zdislava iz Lemberka u Češkoj
7. Sv. Rajmund iz Penvaforta
10. BI. Gundisalvo Amarantski
10. BI. Ana Monteagudo
11. BI. Bernard Scamacca
18. Sv. Margarita Ugarska
19. Bl. Andrija iz Peschiere
19. Bl. Antun della Chiesa
22. Bl. Marija Mancini
23. Bl. Henrik Suzon (Seuse)
27. BI. Markolin iz Forlija
28. Sv. Toma Akvinski
29. BI. Vilana de' Botti

VELJAČA

3. BI. Petar iz Ruffije
3. BI. Antun Pavoni
3. BI. Bartolomej Cerveri
4. Sv.Katarina de Ricci
Pepelnica ne dolazi prije.
7. Godišnjica pokojnih otaca i majki
12. BI. Reginald Orleanski
13. BI. Jordan Saski
16. BI. Nikola Paglia
18. BI. Ivan iz Fiesola ili bi. Angelico
19. BI. Alvar iz Cordobe
19 BI. Kristofor iz Milana
24. BI. Konstancije iz Fabriana

OŽUJAK

11. Pepelnica ne dolazi poslije
22. Uskrs ne dolazi prije.
24. Vigilija Navještenja Gospodnjega
25. Navještenje Gospodnje

TRAVANJ

1. Bl. Antun Nevrot
13. BI. Margarita iz Citta del Castella
14. BI. Petar Gonzalez (f 1246.)
17. BI. Klara Gambacorta
18. Bl.Sibilina Biscossi
19. BI. Iznard iz Chiampa
20 Sv. Janja (Agneza) iz Montepulciana
27. BI. Ozana Kotorska
28. Sv. Ljudevit Marija Grignon
29. Sv. Katarina Sijenska
30. Sv. Pio V

Uzašašće ne dolazi prije

SVIBANJ

1. Spasovo ne dolazi prije
3. BI. Emilija Bicchieri
5. Sv. Vinko Fererski
7. Bl. Albert iz Bergama
8. Zaštita BDM nad Redom propovjednika
10. Sv. Antonin iz Firence
11. Duhovi ne dolaze prije
12. BI. Ivana Portugalska
13. BI. Imelda Lambertini
16. BI. Egidije iz Vaozele
15. Bl. Andrija Abellon
19. BI.Franjo Coll Guitart
20. BI. Kolumba iz Rietija
21. Bl. Jacint Marija Cormier
24 Prijenos sv. oca Dominika
27. BI.Andrija Franchi
28. BI. Marija Bartolomeja Bagnesi
29. BI. Vrlim Arnaud
30. Bl. Jakov Salomoni

LIPANJ

2. BI. Sadok (oko 1260.) i 48 drugova
3. Uzašašće ne dolazi poslije
4. Sv. Petar iz Verone
8. BI. Dijana i Cecilija
10. BI. Ivan Dominici
12. BI. Stjepan Bande
13. Duhovi ne dolaze poslije.
18. BI. Hozana iz Mantove
20. BI. Margarita Ebner
23. BI. Inocent V.

SRPANJ

4. BI. Katarina Jarrige
4. Pier-Giorgio Frassati
7. BI. Benedikt XI.
8. Bl. Hadrijan Fortescue
9. Sv. Franjo Fernandez de Capillas i drugovi kineski mučenici
19. Sv. Ivan iz Kolna
13. BI. Jakov iz Varazzea
17. BI. Česlav Poljak
22. Sv. Marija Magdalena
24. Bl. Ivana iz Orvieta
24. Bl. Augustin iz Bielle
27. Bl. Robert Nutter

KOLOVOZ

2. BI. Ivanica od Aza
3. BI. Augustin Kažotić iz Trogira
8. Sveti Dominik
9. BI. Ivan iz Salema
12. Bl. Ivan Juraj Toma Rehm
12. Bl. Aimon Taparelli
15. Uznesenje B.D.M.
17. Sv. Jacint Poljak
18. BI. Manes
19. BI. Jordan iz Pise
23. Sv.Ruža Limska
26. BI. Jakov iz Bevagne
28. Sveti Augustin

RUJAN

2. Bl. Gvala iz Bergama
2. Bl. Ingrid iz Skanningea
4. BI. Katarina iz Racconigija
5. Godišnjica pokojnih ukućana i dobročinitelja Reda
6. BI. Bertrandiz Garriguea
7. Mihael Czartorysky (1944.)
7. Bl.Julija Rodzinska (1955.)
18. Sv. Ivan Macias
22. BI. Franjo de Posadas
22. BI. Hijacint Serrano Lopez i 19 drugova mučenika
24. BI.Dalmacije Moner
25. BI. Marko iz Modene
26. BI. Lovro iz Ripafratte
28. Japanski mučenici:
Sv. Dominik Ibanez de Erquicia,
Sv. Jakov Kyshey Tomonaga
Sv. Lovro Ruiz iz Manile i 13 drugova


LISTOPAD

3. BI. Dominik Spadafora
4. Sv. FranjoAsiški
5. Bl. Rajmund iz Capue
BI. Bartolomej Longo
7. Gospa od Ružarija
8. BI. Ambrozije Sansedoni
8. BI. Matej Carreri
9. Sv. Ljudevit Bertran
11. BI. Jakov iz Ulma
13. BI. Magdalena Panatieri
14. BI. Marija Poussepin
19. BI. Janja od Isusa Galand
21. Bl.Petariz Cittadel Castella
22. GODIŠNJICA POSVETE CRKVE
25. BI. Petar Geremia
26. BI. Damjan Finalborgo
27. BI. Bartolomej iz Vicenze
30. BI. Benvenuta Boiani
30. BI. Terencije Albert O'Brien
bl. Petar Higgins

STUDENI

1. Svi sveti Svetkovina
3. Sveti Martin de Porres.
5. BI. Šimun Ballachi
6. Bl. Alfons Navarrete i 125 drugova, japanski mučenici
7. Svi sveti Reda propovjednika
8. Godišnjica sve pokojne braće i sestara Reda
14. BI. Ivan Liccio
15. Sv. Albert Veliki
16. Bl. Lucija iz Narnija
19. BI. Jakov Benfatti
24. Vijetnamski mučenici
27. BI. Margarita Savojska

PROSINAC

1. BI. Ivaniz Vercellija
8. Bezgrešno začeće bl. Djevice Marije
16. BI. Sebastijan Maggi
22. Godišnjica odobrenja Reda
24. Vigilija Rođenja Gospodnjega
25. Rođenje Gospodinovo


Virtualno hodočašće u baziliku sv. Dominika - Bolonja


Dominikanci u Bolonji

Unutrašnjost bazilike svetog Dominika u Bolonji

Kapele u desnom brodu bazilike svetog Dominika u Bolonji

Kapela svetog Dominika u Bolonji

Arka svetog Dominika u Bolonji

Druge kapele desnog broda bazilike

Desni tranzet bazilike svetog Dominika u Bolonji

Sakristija bazilike svetog Dominika

Muzej bazilike svetog Dominika u Bolonji

Kor bazilike svetog Dominika u Bolonji

Lijevi tranzet bazilike svetog Dominika u Bolonji.html

Druge kapele lijevog broda bazilike svetog Dominika u Bolonji

Kapitularna dvorana u samostanu svetog Dominika u Bolonji.

Soba (cella) svetog Dominika

Klaustar svetog Dominika (klaustar mrtvih)














Free counters