Pogled unazad

petak, 27.04.2012.

Blažena Ozana kotorska 85 godina od proglašenja blaženom

27. travnja

Blažena Ozana Kotorska rođena je u mjestu Relezi iznad Kotora u današnjoj Crnoj Gori 25.studenog 1493 god. kao Kata (Katarina) Kosić.

Sačuvana predaja govori da je kao pastirica imala viđenje djeteta Isusa i raspetog Spasitelja koja ju je potaknula na savršeniji kršćanski način života.


Kotor

Kao 14-godišnja djevojčica silazi u Kotor (1507.) da bude kućna pomoćnica kod poznate obitelji Buća koja je dominikanskom redu dala više članova. U obitelji Aleksandra Buća služi 7 godina gdje je naučila čitati i pisati. Osim materinjskog jezika čitala je na latinskom i na talijanskom duhovne knjige, a osobito Sveto Pismo.

Kao dvadesetogodišnja djevojka 1514. sluša propovijed na Veliki Petak o muci Gospodina našega kako je bio uhvaćen i mučen, koja je duboko potresa da odlučuje živjet životom zazidanih djevica te se tako u još većoj mjeri posvetiti promatranju Muke Kristove, molitvi, pokori i dobrim djelima.


Tijelo Blažene Ozane

Uzima odjeću dominikanskih trećoredica (mantelati) i svom imenu nadodaje redovničko Ozana na čast dominikanke bl. Ozane iz Mantove koja je 1505. preminule na glasu svetosti. Mantelate su bile osobe koje su svojim pokorničkim životom bile javni prosvjed protiv humanističkim i renesansnog rastakanja moralnih vrednota kršćanstva u svojim sredinama. Živjele su po obiteljima ili u pokorničkim ćelijama budno prateći život i sva zbivanja svoje okoline.

Dobiva dozvolu kotorskog biskupa da smije živjeti kao zazidana djevica (kakvih je u Kotoru bilo na više mjesta) u pokorničkoj ćeliji uz kapelu sv. Bartolomeja (25. siječnja 1515.).

Sobica je imala vrata i prozor koji je gledao prema crkvi. Preko prozora je slušala svetu misu i primala svete sakrament (ispovjed i pričest), zatim i milostinju vjernika za svoje uzdržavanje. Vrata ćelije su se otvarale samo u slučaju teške bolest, a ključ je čuvao kotorski biskup.

Ozana se Bogu potpuno predala preko konteplacije, pokore i apostolata. U konteplaciji glavno mjesto zuzima moljenje časoslova s odgovarajućim svečanim obredima i to u određeno vrijeme. Dizala u ponoć da moli i u duhu sjedini sa subraćom redovnicima u Kotoru i cijelom redu. Svoju pokoru je uskladila sa propisima dominikanskih pravila i svog duhovnog učitelja.


Tijelo blažene Ozane

Nosila je košulju od kostrijeti, spavala je na pokretnim ljestvama sa pet prečki na spomen pet kristovih rana, umjesto jastuka imala je komad drveta pokrivenog priprostom tkaninom. Nikad nije jela meso a mliječnu hranu je uzimala tri put na tjedan, a ostala četiri je postila o kruhu i vodi, posebno petak i subotu (jer je u nedjelju uzimala pričest).
Na dan pričešćivanja nije uzimala druge hrane. Ozana razmatra muku Gospodnju i svoj život ispunja patnjom.

Bila je vješta vezilja koja je radila za kotorske gospođe te je tako skladno izmjenjivala molitvu i rad. Sve što bi zaslužila ručnim radom velikodušno je djelila gradskoj sirotinji čime je svjedočila ljubav prema bližnjima.

Još dan danas u kotorskoj katedrali se čuva tjelesnik koji je blaženica izvezla , na finom je platnu izvezla bijelom svilom na sredini križ sa znakovima Muke Isusove, a naokolo pri rubu čipke naslov Ostani vjeran do smrti i dat ću ti vjenac – život jer sam te ja odabrao,govori Gospodin . Ovaj je moj učenik hoću da ostane takav. (Otk 2,10; Iv 21,22).

I prije Ozane u Kotoru je bilo dominikanskih trećoredica koje su kao i ona živjele svaka za sebe. Ozana dolazi na zamisao da ih okupi na zajednički samostanski život. To postaje ostvarivo tek kad dominikanci napuste samostan kod crkve sv. Pavla i kad Ozana dobije dopuštenje da osnuje novi ženski samostan.

Tako nakon 7 godina (1521.) prelazi u novu ćeliju do crkve sv.Pavla jer je njena ćelija kod sv. Bartolomeja oštećena u potresu. Uz crkvu je osnovan mali samostan u koji pobožne kotoranke ulaze na Ozanin poticaj posvećujući se životu molitve i odricanja. Glas o njihovu svetom životu stigao do Rima pa im general dominikanaca Francesco Romeo daje dopuštenje 1547. godine da smiju nositi bijeli škapular, što je bio znak pridržan sestrama drugoga dominikanskoga reda.

Osjećajući da se približava kraj njezina života, zamolila je da je prenesu u crkvu sv. Pavla i tu je primila svete sakramente od svoga ispovjednika fra Tome Basca, dominikanca. Zaželjela je da joj čitaju opis Kristove muke iz Ivanova evanđelja. Sveto je predala svoju dušu Bogu u 72. godini života, nakon 52. godine uzornoga pokorničkog života.

Pune 52. godine života Ozana je provela zatvorena u ćelije gdje se molila i žrtvovala za mir i jedinstvo među ljudima, za obraćenje griješnika i za potrebe cijele Crkve.

Tijelo joj je neraspadnuto bilo u crkvi sv. Pavla do 1807. kada je francuska vojska crkvu pretvorila u skladište, pa je preneseno u crkvu sv. Svete Marije Colegate (Gospe od zdravlja), u Kotoru poznatija kao crkva Svete Ozane.


Vratnice sv. Svete Marije Colegate, Vasko Lipovac

Kotorani su svoju veliku sugrađanku nazivali trubljom Duha Svetoga i učiteljicom mistike. I pučani i plemići, gradski oci i biskupi dolazili su joj po savjete. Posebno se zalagala za mir u gradu i to među posvađanim velikaškim obiteljima, pučanima i vlastelom kao i među pojedinim građanima. Zato je nazvaše djevicom miriteljicom i anđelom mira.

Uvijek je rado primala svoje seljane i poticala ih na pravi kršćanski život, pa je mnogi smatraju apostolom kršćanskog jedinstva i zaštitnicom ekumenskoga pokreta.

Njezinom se zagovoru i molitvama pripisuje oslobađanje Kotora od Turaka 1539. godine o toj pobjedi svjedoči i danas natpis nad gradskim vratima, pisan latinskim jezikom. Već za njezina života ljudi su joj se utjecali u raznim potrebama, a odmah po smrti su je počeli častiti kao sveticu.

Podjednako je časte i pravoslavci i katolici. Ozana kotorska je ekumenska svetica ponajprije svojim životom i molitvom.

Postupak za proglašenje blaženom započeo je u Kotoru 1905. i sretno završen u Rimu, pa je 21.prosinca 1927. g. papa Pio XI. odobrio njezino štovanje.

Hrvatski kipar Antun Augustinčić napravio je sarkofag, u kojem se od 1963. nalazi njeno tijelo. Katolička Crkva slavi njezin spomendan 27. travnja. Zaštitnica je Kotora i Kotorske biskupije, za Splitsku metropoliju proglašena je zaštitnicom ekumenizma.


Molitva za proglašenje svetom blažene Ozane Kotorske
Svemogući Bože, tvoja je službenica bl. Ozana Kotorska svetim životom povezivala narode različite vjere i kulture i bila im je uzor pravog jedinstva. Molimo te da što prije bude proglašena svetom kako bi je zajedničkim slavljem zazivali narodi Istoka i Zapada, te u miru i jedinstvu promicali tvoje kraljestvo na zemlji, kraljevstvo pravde, ljubavi i mira. Po Kristu Gospodinu našem.

Molitva blaženoj Ozani Kotorskoj za posebnu milost

S velikim se pouzdanjem utječem tebi, blažena Ozano, koja si još za života spremno pritekla u pomoć svima koji su se k tebi utjecali. Izmoli mi nebesku pomoć u ovoj mojoj potrebi … da mogu zajedno s tobom zahvaljivati Bogu i slaviti ga u sve dane svojega života. Po Kristu Gospodinu našemu.

Iz života blažene Ozane Kotorske

(Don Niko Luković, Blažena Ozana Kotorka, Kotor, 1965., str. 34)

Stupanje u Treći red svetoga Dominika

Prilikom kanonskog oblačenja Katarina je položila zavjete siromaštva, čistoće i poslušnosti, te je promijenila svoje krsno ime u Ozana, na uspomenu blažene Hozane iz Mantove, preminule na glasu svetosti 1505., koje je uzela za uzor.

Pošto je primila na sebe redovničko odijelo, izgledalo joj je da život što ga je do tada provodila nije bio uredan, premdaje njen život bio uvijek neporočan i svet. Sve je njeno nastojanje težilo k tome da joj srce i duša budu čisti i bez ljage, kao što joj je bez ljage bijela dominikanska haljina.

Ostavivši svijet, prva joj je misao bila da od svoga srca napravi Bogu oltar na kojemu će paliti samo tamjan kreposna života. Bila je uvjerena da sve za čin svijet teži nije drugo doli cvijet koji zorom cvjeta, a predvečer vene.

Nastojala je, stoga, svim silama postići ono blago koje ni moljac ni rđa ne izgrizaju, radi kojega lopovi ne prokopavaju zidove i ne kradu ga!
Svaki je dan bivala revnija u vršenju svojih dužnosti, ustrajnija u djelima pobožnosti, sve savršenija u duhovnom životu, znajući kako kaže sv. Augustin: Tko u krepostima ne napreduje, taj nazaduje.

U prizemnoj ćeliji mlada je pokornica provela pune pedeset dvije godine u molitvi, postu i pokori, baveći se ručnim radom. Jedan njen životopisac veli kako su se Kotorani divili svetoj djevici, koja je znala i usred gradske buke naći pustinju, mir.

Ozana je trajno zahvaljivala Bogu što joj je udijelio milost da postane redovnica Dominikanskoga reda, toliko zaslužnog za Crkvu, znanost, umjetnost, i za sam Kotor.

<	travanj, 2012					>
P	U	S	Č	P	S	N
						1
2	3	4	5	6	7	8
9	10	11	12	13	14	15
16	17	18	19	20	21	22
23	24	25	26	27	28	29
30

Veljača 2013 (1)
Siječanj 2013 (1)
Prosinac 2012 (4)
Studeni 2012 (2)
Listopad 2012 (4)
Rujan 2012 (6)
Kolovoz 2012 (11)
Srpanj 2012 (6)
Lipanj 2012 (3)
Svibanj 2012 (2)
Travanj 2012 (5)
Ožujak 2012 (10)
Veljača 2012 (9)
Siječanj 2012 (15)
Studeni 2011 (5)
Listopad 2011 (11)
Rujan 2011 (13)
Kolovoz 2011 (14)
Srpanj 2011 (9)

Kalendar Reda Propovjednika

Svaki svetac u Crkvi je original. Nitko ne imitira drugoga. Kao što je svaka osoba u povijesti čovječanstva original, tako i Božja milost stvara originalne svece. U svakom svecu ćemo naći nešto što nema u drugom.

Prema knjizi: Fr. Innocentius Venchi O.P., Catalogus hagiographicus Ordinis Praedicatorum, Postulatio Generalis, Romae 2001. i prema dopisu Generalne postulature u Rimu od 22. VI. 2001.)


SIJEČANJ

3. BI. Stjepana Ojuinzani
4. Sv. Zdislava iz Lemberka u Češkoj
7. Sv. Rajmund iz Penvaforta
10. BI. Gundisalvo Amarantski
10. BI. Ana Monteagudo
11. BI. Bernard Scamacca
18. Sv. Margarita Ugarska
19. Bl. Andrija iz Peschiere
19. Bl. Antun della Chiesa
22. Bl. Marija Mancini
23. Bl. Henrik Suzon (Seuse)
27. BI. Markolin iz Forlija
28. Sv. Toma Akvinski
29. BI. Vilana de' Botti

VELJAČA

3. BI. Petar iz Ruffije
3. BI. Antun Pavoni
3. BI. Bartolomej Cerveri
4. Sv.Katarina de Ricci
Pepelnica ne dolazi prije.
7. Godišnjica pokojnih otaca i majki
12. BI. Reginald Orleanski
13. BI. Jordan Saski
16. BI. Nikola Paglia
18. BI. Ivan iz Fiesola ili bi. Angelico
19. BI. Alvar iz Cordobe
19 BI. Kristofor iz Milana
24. BI. Konstancije iz Fabriana

OŽUJAK

11. Pepelnica ne dolazi poslije
22. Uskrs ne dolazi prije.
24. Vigilija Navještenja Gospodnjega
25. Navještenje Gospodnje

TRAVANJ

1. Bl. Antun Nevrot
13. BI. Margarita iz Citta del Castella
14. BI. Petar Gonzalez (f 1246.)
17. BI. Klara Gambacorta
18. Bl.Sibilina Biscossi
19. BI. Iznard iz Chiampa
20 Sv. Janja (Agneza) iz Montepulciana
27. BI. Ozana Kotorska
28. Sv. Ljudevit Marija Grignon
29. Sv. Katarina Sijenska
30. Sv. Pio V

Uzašašće ne dolazi prije

SVIBANJ

1. Spasovo ne dolazi prije
3. BI. Emilija Bicchieri
5. Sv. Vinko Fererski
7. Bl. Albert iz Bergama
8. Zaštita BDM nad Redom propovjednika
10. Sv. Antonin iz Firence
11. Duhovi ne dolaze prije
12. BI. Ivana Portugalska
13. BI. Imelda Lambertini
16. BI. Egidije iz Vaozele
15. Bl. Andrija Abellon
19. BI.Franjo Coll Guitart
20. BI. Kolumba iz Rietija
21. Bl. Jacint Marija Cormier
24 Prijenos sv. oca Dominika
27. BI.Andrija Franchi
28. BI. Marija Bartolomeja Bagnesi
29. BI. Vrlim Arnaud
30. Bl. Jakov Salomoni

LIPANJ

2. BI. Sadok (oko 1260.) i 48 drugova
3. Uzašašće ne dolazi poslije
4. Sv. Petar iz Verone
8. BI. Dijana i Cecilija
10. BI. Ivan Dominici
12. BI. Stjepan Bande
13. Duhovi ne dolaze poslije.
18. BI. Hozana iz Mantove
20. BI. Margarita Ebner
23. BI. Inocent V.

SRPANJ

4. BI. Katarina Jarrige
4. Pier-Giorgio Frassati
7. BI. Benedikt XI.
8. Bl. Hadrijan Fortescue
9. Sv. Franjo Fernandez de Capillas i drugovi kineski mučenici
19. Sv. Ivan iz Kolna
13. BI. Jakov iz Varazzea
17. BI. Česlav Poljak
22. Sv. Marija Magdalena
24. Bl. Ivana iz Orvieta
24. Bl. Augustin iz Bielle
27. Bl. Robert Nutter

KOLOVOZ

2. BI. Ivanica od Aza
3. BI. Augustin Kažotić iz Trogira
8. Sveti Dominik
9. BI. Ivan iz Salema
12. Bl. Ivan Juraj Toma Rehm
12. Bl. Aimon Taparelli
15. Uznesenje B.D.M.
17. Sv. Jacint Poljak
18. BI. Manes
19. BI. Jordan iz Pise
23. Sv.Ruža Limska
26. BI. Jakov iz Bevagne
28. Sveti Augustin

RUJAN

2. Bl. Gvala iz Bergama
2. Bl. Ingrid iz Skanningea
4. BI. Katarina iz Racconigija
5. Godišnjica pokojnih ukućana i dobročinitelja Reda
6. BI. Bertrandiz Garriguea
7. Mihael Czartorysky (1944.)
7. Bl.Julija Rodzinska (1955.)
18. Sv. Ivan Macias
22. BI. Franjo de Posadas
22. BI. Hijacint Serrano Lopez i 19 drugova mučenika
24. BI.Dalmacije Moner
25. BI. Marko iz Modene
26. BI. Lovro iz Ripafratte
28. Japanski mučenici:
Sv. Dominik Ibanez de Erquicia,
Sv. Jakov Kyshey Tomonaga
Sv. Lovro Ruiz iz Manile i 13 drugova


LISTOPAD

3. BI. Dominik Spadafora
4. Sv. FranjoAsiški
5. Bl. Rajmund iz Capue
BI. Bartolomej Longo
7. Gospa od Ružarija
8. BI. Ambrozije Sansedoni
8. BI. Matej Carreri
9. Sv. Ljudevit Bertran
11. BI. Jakov iz Ulma
13. BI. Magdalena Panatieri
14. BI. Marija Poussepin
19. BI. Janja od Isusa Galand
21. Bl.Petariz Cittadel Castella
22. GODIŠNJICA POSVETE CRKVE
25. BI. Petar Geremia
26. BI. Damjan Finalborgo
27. BI. Bartolomej iz Vicenze
30. BI. Benvenuta Boiani
30. BI. Terencije Albert O'Brien
bl. Petar Higgins

STUDENI

1. Svi sveti Svetkovina
3. Sveti Martin de Porres.
5. BI. Šimun Ballachi
6. Bl. Alfons Navarrete i 125 drugova, japanski mučenici
7. Svi sveti Reda propovjednika
8. Godišnjica sve pokojne braće i sestara Reda
14. BI. Ivan Liccio
15. Sv. Albert Veliki
16. Bl. Lucija iz Narnija
19. BI. Jakov Benfatti
24. Vijetnamski mučenici
27. BI. Margarita Savojska

PROSINAC

1. BI. Ivaniz Vercellija
8. Bezgrešno začeće bl. Djevice Marije
16. BI. Sebastijan Maggi
22. Godišnjica odobrenja Reda
24. Vigilija Rođenja Gospodnjega
25. Rođenje Gospodinovo


Virtualno hodočašće u baziliku sv. Dominika - Bolonja


Dominikanci u Bolonji

Unutrašnjost bazilike svetog Dominika u Bolonji

Kapele u desnom brodu bazilike svetog Dominika u Bolonji

Kapela svetog Dominika u Bolonji

Arka svetog Dominika u Bolonji

Druge kapele desnog broda bazilike

Desni tranzet bazilike svetog Dominika u Bolonji

Sakristija bazilike svetog Dominika

Muzej bazilike svetog Dominika u Bolonji

Kor bazilike svetog Dominika u Bolonji

Lijevi tranzet bazilike svetog Dominika u Bolonji.html

Druge kapele lijevog broda bazilike svetog Dominika u Bolonji

Kapitularna dvorana u samostanu svetog Dominika u Bolonji.

Soba (cella) svetog Dominika

Klaustar svetog Dominika (klaustar mrtvih)














Free counters