Pogled unazad

utorak, 08.11.2011.

Godišnjica pokojne braće i sestara Reda Propovjednika

8. studenog

Jučer je dominikanski Red, narod krštenika, koji k Bogu ide predan apostolskoj službi, slavio blagdan braće i sestara koji u nebu uživaju, potpuno združeni s Kristom u slavi. Današnjim pak slavljem sjećamo se onih koji su se preselili iz ovoga života i otišli pred nama sa znakom vjere: na ovu godišnjicu upravljamo Bogu zagovorne molitve za njih.



Iz Knjige o smrtnosti, svetog Ciprijana, biskupa
(Br. 20-22, 26: PL 4, 596-597; 601-602)

Ne treba plakati za našom braćom

I nama najmanjima i najneznatnijima koliko je puta objavljeno, kako često i očito od Boga zapovjeđeno da neprestance osporavam i javno propovijedam kako ne treba oplakivati našu braću koju je Gospodin pozvao i od svijeta oslobodio. Ta znamo da ih ne gubimo, nego ih naprijed šaljemo da budu naši prethodnici. Treba da ih želimo kao one koji su otputovali, ili koji su otplovili, ane da za njime plačemo.

Ne treba ovdje oblačiti crnu odjeću kad su oni ondje dobili bijelu. Ne smijemo poganima dati priliku da nas po zasluzi i opravdano kore što one o kojima kažemo da žive kod Boga, oplakujemo kao nestale i izgubljene. Tako onu vjerukoju iskazujemo riječju i glasom ne pokazujemo svjedočanstvom srca i duše. Izdajemo svoju nadu i vjeru, a ono što kažemo očituje se kao zavaravanje, izmišljotina i privid. Ništa ne koristi riječima očitovati krepost, a djelima ne vršiti istinu.

I apostol Pavao kori i kudi i u grijeh vjernicima upisuje ako se pretjerano žaloste zbog svojih pokojnika. Nećemo, kaže, da budete u neznanju, braćo, glede onih koji su usnuli, da ne tugujete kao drugi koji nemaju nade. Doista, ako vjerujemo da Isus umrije i uskrsnu, onda će Bog i one koji usnuše u Isusu, privesti zajedno s njime. Kaže, dakle, da se pretjerano žaloste zbog svojih pokojnika oni koji nemaju nade.

Mi pak koji živimo i u Boga vjerujemo i uzdamo se da je Krist za nas umro i uskrsnuo - mi koji ostajemo u Kristu te po njemu i u njemu uskrsavamo, zašto i mi sami ne želimo otići odavle, ili zašto one naše koji su preminuli oplakujemo kao izgubljene? A ipak nas Krist, Gospodin i Bog naš, opominje i kaže: Ja sam uskrsnuće i život. Tko vjeruje u me, ako i umre, živjet će; i svaki koji živi i vjeruje u me neće umrijeti dovijeka. Ako u Krista vjerujemo, ako se pouzdajemo u njegove riječi i obećanja te nećemo umrijeti dovijeka, pođimo u radosnoj sigurnosti ka Kristu, s kojim ćemo živjeti i kraljevati u vijeke.

Što pak umiremo, smrću prelazimo u besmrtnost; ne može nastupiti život vječni ako se odavle ne iziđe. To nije propast, nego prijelaz i pristup u vječnost nakon tijeka vremenitog života. Tko se ne bi žurio da prijeđena bolje? Tko se ne želi promijeniti i preobraziti u Kristovu sliku te postići dostojanstvo nebeske slave? Ta Apostol propovijeda i kaže: Naša je domovina na nebesima, odakle iščekujemo Spasitelja, Gospodina našega Isusa Krista: snagom kojom ima moć sve podložiti, on će preobraziti ovo naše bijedno tijelo i suobličiti ga tijelu svome slavnome.

Prigrlimo dan koji svakomu od nas dodjeljuje njegov Dom, koji će nas odavle otrgnuti, osloboditi svjetovnih spona te vratiti u nebo, u Kraljevstvo. Tko se iz tuđine ne bi žurio vratiti u domovinu? Tko, ploveći u svoj zavičaj, ne bi žarko želio povoljan vjetar kako bi ubrzo mogao zagrliti svoje drage?
A mi raj smatramo svojom domovinom. Tamo nas čeka velik broj naših dragih, za nama čezne golemo mnoštvo roditelja, braće, sinova i kćeri: oni su već sigurni za svoje spasenje, ali su zabrinuti za naše. K njima se, predraga braćo, žurimo, te potičimo želju da ubrzo budemo s njima, da ubrzo dođemu Kristu.

Iz Pastoralne konstitucije Gaudium et spes Drugog vatikanskog koncila O Crkvi u suvremenom svijetu
(Br. 118-122: AAS 58, 1966., str. 1038, 1042-1044; u hrv. prijev. Dokumenti Drugog vatikanskog koncila, Zagreb, 1970., str. 641-649)

Zagonetka se bola i smrti po Kristu i u Kristu osvjetljuje

Zagonetka ljudskog položaja dostiže vrhunac pred licem smrti. Ne muči čovjeka samo bol i sve veći rasap tijela nego ga također, dapače još više, muči strah od ugasnuća za vazda. I po prirodnom nagonu svog srca ispravno sudi kad s jezom odbija posvemašnje razorenje i nepovratno skončanje svoje osobe. Klica vječnosti što je u sebi nosi, nesvediva na samu materiju, buni se protiv smrti. Svi pokušaji tehnike, ma kako bili korisni, ne mogu umiriti tjeskobu čovjeka: naime, produženje biološkog trajanja ne može utažiti one želje za daljnjim životom koja je neodoljivo ukorijenjena u njegovu srcu.

Dok je pred smrću nemoćno svako maštanje, Crkva, poučena božanskom objavom, tvrdi daje Bog stvorio čovjeka za blaženi cilj s onu stranu zemaljske bijede. Štoviše, kršćanska vjera uči da će ta tjelesna smrt, od koje bi čovjek bio pošteđen da nije sagriješio, biti jednom pobijeđena kada svemogući i milosrdni Spasitelj vrati čovjeku spasenje što gaje svojom krivnjom izgubio.

Bog je, naime, pozvao i poziva čovjeka da čitavim svojim bićem prione uza nj u vječnom zajedništvu nepropadljivog božanskog života. Tu je pobjedu Krist izvojevao uskrsnuvši na život, postoje svojom smrću oslobodio čovjeka od smrti. Svakome čovjeku koji razmišlja, vjera, predočena sa solidnim argumentima, pruža odgovor na tjeskobna pitanja o njegovoj budućoj sudbini; ujedno mu omogućuje da u Kristu bude u zajedništvu sa svojom predragom već preminulom braćom, ulijevajući mu nadu da su ona već postigla pravi život kod Boga.

Misterij čovjeka postaje doista jasan jedino u misteriju utjelovljene Riječi.
Nužda i dužnost uistinu nagone kršćanina da se kroz mnoge nevolje bori protiv zla i da podnese smrt. Ali pridružen pashalnom misteriju, kao stoje suobličen Kristu u smrti, tako, nadom ohrabren, ide u susret uskrsnuću.
To ne vrijedi samo za one koji vjeruju u Krista nego i za sve ljude dobre volje u čijim srcima milost nevidljivo djeluje. A budući daje Krist umro za sve i daje konačno čovjekov poziv stvarno samo jedan, i to božanski, moramo držati da Duh Sveti pruža svima mogućnost da se, na način koji je Bogu poznat, pridruže tom pashalnom misteriju.

Takav je i toliko misterij čovjeka, misterij koji vjernicima jasno otkriva kršćanska objava. Po Kristu i u Kristu razrješuje se zagonetka boli i smrti, koja nas, izvan Kristova Evanđelja, satire. Krist je uskrsnuo, svojom je smrću uništio smrt i darovao nam život, da, kao sinovi u Sinu, vičemo u Duhu: "Abba! Oče!"

Budući daje u njemu ljudska narav bila uzeta, a ne uništena, time je ona i u nama uzdignuta na veoma visoko dostojanstvo. Utjelovljenjem se, naime, Sin Božji na neki način sjedinio sa svakim čovjekom: ra¬dio je ljudskim rukama, razmišljao ljudskim umom, odlučivao ljudskom voljom, ljubio je ljudskim srcem. Rođen od Marije Djevice, postao je uistinu jedan od nas, u svemu nama sličan osim u grijehu.

Nevini Jaganjac, prolivši slobodno svoju krv, zaslužio nam je život. I u njemu nas je Bog izmirio sa sobom i među nama, i otrgnuo nas iz ropstva đavla i grijeha. Svaki od nas može reći s Apostolom: Sin Božji me je ljubio i predao samoga sebe za mene. Trpeći za nas nije nam samo dao primjer da idemo njegovim stopama nego nam je otvorio put; i dok njime stupamo, život se i smrt posvećuju i dobivaju novi smisao.

<	studeni, 2011					>
P	U	S	Č	P	S	N
	1	2	3	4	5	6
7	8	9	10	11	12	13
14	15	16	17	18	19	20
21	22	23	24	25	26	27
28	29	30

Veljača 2013 (1)
Siječanj 2013 (1)
Prosinac 2012 (4)
Studeni 2012 (2)
Listopad 2012 (4)
Rujan 2012 (6)
Kolovoz 2012 (11)
Srpanj 2012 (6)
Lipanj 2012 (3)
Svibanj 2012 (2)
Travanj 2012 (5)
Ožujak 2012 (10)
Veljača 2012 (9)
Siječanj 2012 (15)
Studeni 2011 (5)
Listopad 2011 (11)
Rujan 2011 (13)
Kolovoz 2011 (14)
Srpanj 2011 (9)

Kalendar Reda Propovjednika

Svaki svetac u Crkvi je original. Nitko ne imitira drugoga. Kao što je svaka osoba u povijesti čovječanstva original, tako i Božja milost stvara originalne svece. U svakom svecu ćemo naći nešto što nema u drugom.

Prema knjizi: Fr. Innocentius Venchi O.P., Catalogus hagiographicus Ordinis Praedicatorum, Postulatio Generalis, Romae 2001. i prema dopisu Generalne postulature u Rimu od 22. VI. 2001.)


SIJEČANJ

3. BI. Stjepana Ojuinzani
4. Sv. Zdislava iz Lemberka u Češkoj
7. Sv. Rajmund iz Penvaforta
10. BI. Gundisalvo Amarantski
10. BI. Ana Monteagudo
11. BI. Bernard Scamacca
18. Sv. Margarita Ugarska
19. Bl. Andrija iz Peschiere
19. Bl. Antun della Chiesa
22. Bl. Marija Mancini
23. Bl. Henrik Suzon (Seuse)
27. BI. Markolin iz Forlija
28. Sv. Toma Akvinski
29. BI. Vilana de' Botti

VELJAČA

3. BI. Petar iz Ruffije
3. BI. Antun Pavoni
3. BI. Bartolomej Cerveri
4. Sv.Katarina de Ricci
Pepelnica ne dolazi prije.
7. Godišnjica pokojnih otaca i majki
12. BI. Reginald Orleanski
13. BI. Jordan Saski
16. BI. Nikola Paglia
18. BI. Ivan iz Fiesola ili bi. Angelico
19. BI. Alvar iz Cordobe
19 BI. Kristofor iz Milana
24. BI. Konstancije iz Fabriana

OŽUJAK

11. Pepelnica ne dolazi poslije
22. Uskrs ne dolazi prije.
24. Vigilija Navještenja Gospodnjega
25. Navještenje Gospodnje

TRAVANJ

1. Bl. Antun Nevrot
13. BI. Margarita iz Citta del Castella
14. BI. Petar Gonzalez (f 1246.)
17. BI. Klara Gambacorta
18. Bl.Sibilina Biscossi
19. BI. Iznard iz Chiampa
20 Sv. Janja (Agneza) iz Montepulciana
27. BI. Ozana Kotorska
28. Sv. Ljudevit Marija Grignon
29. Sv. Katarina Sijenska
30. Sv. Pio V

Uzašašće ne dolazi prije

SVIBANJ

1. Spasovo ne dolazi prije
3. BI. Emilija Bicchieri
5. Sv. Vinko Fererski
7. Bl. Albert iz Bergama
8. Zaštita BDM nad Redom propovjednika
10. Sv. Antonin iz Firence
11. Duhovi ne dolaze prije
12. BI. Ivana Portugalska
13. BI. Imelda Lambertini
16. BI. Egidije iz Vaozele
15. Bl. Andrija Abellon
19. BI.Franjo Coll Guitart
20. BI. Kolumba iz Rietija
21. Bl. Jacint Marija Cormier
24 Prijenos sv. oca Dominika
27. BI.Andrija Franchi
28. BI. Marija Bartolomeja Bagnesi
29. BI. Vrlim Arnaud
30. Bl. Jakov Salomoni

LIPANJ

2. BI. Sadok (oko 1260.) i 48 drugova
3. Uzašašće ne dolazi poslije
4. Sv. Petar iz Verone
8. BI. Dijana i Cecilija
10. BI. Ivan Dominici
12. BI. Stjepan Bande
13. Duhovi ne dolaze poslije.
18. BI. Hozana iz Mantove
20. BI. Margarita Ebner
23. BI. Inocent V.

SRPANJ

4. BI. Katarina Jarrige
4. Pier-Giorgio Frassati
7. BI. Benedikt XI.
8. Bl. Hadrijan Fortescue
9. Sv. Franjo Fernandez de Capillas i drugovi kineski mučenici
19. Sv. Ivan iz Kolna
13. BI. Jakov iz Varazzea
17. BI. Česlav Poljak
22. Sv. Marija Magdalena
24. Bl. Ivana iz Orvieta
24. Bl. Augustin iz Bielle
27. Bl. Robert Nutter

KOLOVOZ

2. BI. Ivanica od Aza
3. BI. Augustin Kažotić iz Trogira
8. Sveti Dominik
9. BI. Ivan iz Salema
12. Bl. Ivan Juraj Toma Rehm
12. Bl. Aimon Taparelli
15. Uznesenje B.D.M.
17. Sv. Jacint Poljak
18. BI. Manes
19. BI. Jordan iz Pise
23. Sv.Ruža Limska
26. BI. Jakov iz Bevagne
28. Sveti Augustin

RUJAN

2. Bl. Gvala iz Bergama
2. Bl. Ingrid iz Skanningea
4. BI. Katarina iz Racconigija
5. Godišnjica pokojnih ukućana i dobročinitelja Reda
6. BI. Bertrandiz Garriguea
7. Mihael Czartorysky (1944.)
7. Bl.Julija Rodzinska (1955.)
18. Sv. Ivan Macias
22. BI. Franjo de Posadas
22. BI. Hijacint Serrano Lopez i 19 drugova mučenika
24. BI.Dalmacije Moner
25. BI. Marko iz Modene
26. BI. Lovro iz Ripafratte
28. Japanski mučenici:
Sv. Dominik Ibanez de Erquicia,
Sv. Jakov Kyshey Tomonaga
Sv. Lovro Ruiz iz Manile i 13 drugova


LISTOPAD

3. BI. Dominik Spadafora
4. Sv. FranjoAsiški
5. Bl. Rajmund iz Capue
BI. Bartolomej Longo
7. Gospa od Ružarija
8. BI. Ambrozije Sansedoni
8. BI. Matej Carreri
9. Sv. Ljudevit Bertran
11. BI. Jakov iz Ulma
13. BI. Magdalena Panatieri
14. BI. Marija Poussepin
19. BI. Janja od Isusa Galand
21. Bl.Petariz Cittadel Castella
22. GODIŠNJICA POSVETE CRKVE
25. BI. Petar Geremia
26. BI. Damjan Finalborgo
27. BI. Bartolomej iz Vicenze
30. BI. Benvenuta Boiani
30. BI. Terencije Albert O'Brien
bl. Petar Higgins

STUDENI

1. Svi sveti Svetkovina
3. Sveti Martin de Porres.
5. BI. Šimun Ballachi
6. Bl. Alfons Navarrete i 125 drugova, japanski mučenici
7. Svi sveti Reda propovjednika
8. Godišnjica sve pokojne braće i sestara Reda
14. BI. Ivan Liccio
15. Sv. Albert Veliki
16. Bl. Lucija iz Narnija
19. BI. Jakov Benfatti
24. Vijetnamski mučenici
27. BI. Margarita Savojska

PROSINAC

1. BI. Ivaniz Vercellija
8. Bezgrešno začeće bl. Djevice Marije
16. BI. Sebastijan Maggi
22. Godišnjica odobrenja Reda
24. Vigilija Rođenja Gospodnjega
25. Rođenje Gospodinovo


Virtualno hodočašće u baziliku sv. Dominika - Bolonja


Dominikanci u Bolonji

Unutrašnjost bazilike svetog Dominika u Bolonji

Kapele u desnom brodu bazilike svetog Dominika u Bolonji

Kapela svetog Dominika u Bolonji

Arka svetog Dominika u Bolonji

Druge kapele desnog broda bazilike

Desni tranzet bazilike svetog Dominika u Bolonji

Sakristija bazilike svetog Dominika

Muzej bazilike svetog Dominika u Bolonji

Kor bazilike svetog Dominika u Bolonji

Lijevi tranzet bazilike svetog Dominika u Bolonji.html

Druge kapele lijevog broda bazilike svetog Dominika u Bolonji

Kapitularna dvorana u samostanu svetog Dominika u Bolonji.

Soba (cella) svetog Dominika

Klaustar svetog Dominika (klaustar mrtvih)














Free counters