Pogled unazad

petak, 07.10.2011.

Blagdan Kraljice svete krunice - Gospa Ružarica, 440. godina od uspostavljanja blagadana

7. listopada

Danas dominikanski Red s cijelom Crkvom slavi divna djela Božja, iskazana ljudskom rodu, pobožnim promatranjem otajstva života, muke i uskrsnuća našega Spasitelja Isusa Krista u društvu s Marijom, njegovom majkom, koja je "uzor razmatranja Kristovih riječi i poučljivosti u vlastitom poslanju" (KKN, br. 67, § II).

Tih se dobročinstava, skladno povezanih ujedno, sjećamo posebnom vrstom molitve koja se obično zove "ružarij" (krunica). Ta je pobožnost nastala i rasla u okviru života i rada dominikanskog Reda.


Pompejska Gospa

BI. Humbert iz Romansa (1277.) u knjižici "O načinu moljenja" (Djela, II., 543), sastavljenoj za novake Reda, piše: "Najprije novak nakon Službe čitanja blažene Djevice sa žarom promišlja i razmatra o Božjim dobročinstvima, tj. o Utjelovljenju, Rođenju, Muci i slično; poslije neka rekne Oče naš i Zdravo Marijo... Nakon povečerja nek se sjeti Božjih dobročinstava kako je napisano na početku ovog "Načina moljenja'...; a moći će nadodati i Zdravo, Kraljice s drugim antifonama i posebnim molitvama na čast blažene Djevice."

Među braćom koja su imala velikog udjela u određivanju ustroja krunice i u njezinu širenju treba prije svega spomenuti bi. Alana iz La Rochea (1428.-1478.) te bratovštine što su ih naša braća svagdje širila, počevši od one koju je Alan osnovao u Douaiu (1470.) i one vrlo poznate koju je dominikanac Jakov Sprenger os¬novao u Kolnu uz odobrenje Svete Stolice (1476.).

Bulom Consueverunt Romani Pontifices (17. rujna 1569.) papa sv. Pio V, dominikanac, odredio je konačni oblik krunice, a novom bulom Salvatoris Domini (5. ožujka 1572.) ustanovio je liturgijski blagdan Gospe od Pobjede, koji se poslije nazvao "od Ružarija" (od Krunice), s tim da se slavi 7. listopada. Taj je blagdan potvrđen i u najnovijoj liturgijskoj obnovi.

Stoga nam je dužnost da u zajednicama promičemo ovaj oblik moljenja i da ga s apostolskom revnošću njegujemo među vjernicima, dakako obogaćujući staro novim.

Krunica "nas vodi k promatranju otajstva spasenja, u kojem je Djevica Marija usko združena s djelom svoga Sina" (KKN, 67, § II) te se pokazuje kao vrlo djelotvorno sredstvo kako promicati vjeru i kršćanski život u narodu. Naime, "ova je molitvena krunica kao neki sažetak Evanđelja i zato oblik crkvene pobožnosti" (Pavao VI., Apostolska pobudnica Recurrens mensis october, 7. listopada 1969.).

Iz Apostolske pobudnice Marialis cultus pape Pavla VI.

Krunica - evanđeoska molitva

Krunica, ili ružarij bi. Djevice Marije, nazvana je "sažetkom svega Evanđelja". Ona iz Evanđelja vadi iskaze otajstava i najglavnije formule; nadahnjuje se na Evanđelju te sugerira, počevši od radosnog pozdrava anđelova i vjerničkog prihvata Djevičina, držanje kojim je vjernik mora moliti. Skladnim nizanjem Zdravo-marija krunica predlaže temeljno otajstvo Evanđelja - Utjelovljenje Riječi - zahvaćeno u odlučnom trenutku Navještenja Marijina.

Krunica je, dakle, evanđeoska molitva, kao stoje danas, možda više nego u prošlosti, vole definirati pastiri i proučavatelji.
Istodobno se bolje shvatilo kako uređeno i progresivno odvijanje Krunice odražava sam onaj način kojim je Božja Riječ, ulazeći po milosrdnom planu u ljudsku povijest, ostvarila Otkupljenje.

Krunica, naime, promatra susljedno i po redu poglavite spasotvorne događaje Otkupljenja, koji su se u Kristu ispunili: od djevičanskog začeća i otajstava djetinjstva sve do vrhunskih časova Pashe - blažene Muke i slavnog Uskrsnuća - te do njezinih učinaka na Crkvu koja nastaje na dan Pedesetnice (Duhova), i na Djevicu, u dan kada je, dovršivši ovo zemaljsko progonstvo, bila dušom i tijelom uznesena u vječnu domovinu.

Upozoreno je također da podjela otajstava krunice na tri dijela ne samo tijesno odgovara kronološkom redu činjenica nego još posebno odrazuje shemu prvotnog navješćivanja vjere, te da otajstvo Krista stavlja pred oči točno onako kako gaje zahvaćao sv. Pavao u slavnom onom himnu Poslanice Filipljanima: poništenje, smrt, uzvišenje.

Kao evanđeoska molitva, usredotočena na otajstvo otkupiteljskog Utjelovljenja, krunica ima, prema tome, izrazito kristološko usmjerenje. Njezin naime najznačajniji dio - litanijsko ponavljanje Zdravomarija postaje također neprekidno hvaljenje Krista, jer se anđelov navještaj i pozdrav Krstiteljeve majke konačno odnosi na nj: Blagoslovljen plod utrobe tvoje. Reći ćemo još više: ponavljanje Zdravomarije tvori osnovu na kojoj se razvija promatranje otajstava.

Isus svake Zdravomarije jest onaj isti kojega nam otajstva jedno za drugim stavljaju pred oči, sad kao sina Djevičina, rođena u betlehemskoj spilji, od Majke prikazana u Hramu, dječaka puna revnosti za ono što je Oca njegova, Otkupitelja u smrtnoj borbi i Getsemanskom vrtu, izbičevana i trajem okrunjena, opterećena križem i umirućeg na Kalvariji; uskrsnula od mrtvih i uzašlak Ocu da ostvari izlijevanje darova Duha Svetoga.

Poznato je daje upravo s ciljem da se potpomaže promatranje i da nakana odgovara riječima - nekoć bio običaj, a taj običaj postoji još i danas u mnogim krajevima, da se u svakoj Zdravomariji iza imena Isusova nadoda spomen odgovarajućeg otajstva.

Jednako se uviđa hitna potreba da se upozori, osim na vrijednost elementa hvale i prošnje, na važnost još jednog bitnog elementa krunice: na kontemplaciju.
Krunica je bez promatranja kao tijelo bez duše, njezino moljenje u tom slučaju upada u pogibao da postane mehaničko opetovanje formula, bez duha i smisla, pa da se tako suprotstavi onoj Isusovoj opomeni: Kad molite, ne izgovarajte isprazne riječi kao pogani. Misle da će s mnoštva riječi biti uslišani.

Moljenje krunice po samoj svojoj naravi zahtijeva polagan ritam, pružanje dovoljno vremena kako bi molitelj mogao bolje razmatrati o otajstvima života Gospodinova, gledanima kroz srce one koja je bila Spasitelju najbliža, pa da bi se na taj način mogla odatle crpsti neslućena bogatstva.

<	listopad, 2011					>
P	U	S	Č	P	S	N
					1	2
3	4	5	6	7	8	9
10	11	12	13	14	15	16
17	18	19	20	21	22	23
24	25	26	27	28	29	30
31

Veljača 2013 (1)
Siječanj 2013 (1)
Prosinac 2012 (4)
Studeni 2012 (2)
Listopad 2012 (4)
Rujan 2012 (6)
Kolovoz 2012 (11)
Srpanj 2012 (6)
Lipanj 2012 (3)
Svibanj 2012 (2)
Travanj 2012 (5)
Ožujak 2012 (10)
Veljača 2012 (9)
Siječanj 2012 (15)
Studeni 2011 (5)
Listopad 2011 (11)
Rujan 2011 (13)
Kolovoz 2011 (14)
Srpanj 2011 (9)

Kalendar Reda Propovjednika

Svaki svetac u Crkvi je original. Nitko ne imitira drugoga. Kao što je svaka osoba u povijesti čovječanstva original, tako i Božja milost stvara originalne svece. U svakom svecu ćemo naći nešto što nema u drugom.

Prema knjizi: Fr. Innocentius Venchi O.P., Catalogus hagiographicus Ordinis Praedicatorum, Postulatio Generalis, Romae 2001. i prema dopisu Generalne postulature u Rimu od 22. VI. 2001.)


SIJEČANJ

3. BI. Stjepana Ojuinzani
4. Sv. Zdislava iz Lemberka u Češkoj
7. Sv. Rajmund iz Penvaforta
10. BI. Gundisalvo Amarantski
10. BI. Ana Monteagudo
11. BI. Bernard Scamacca
18. Sv. Margarita Ugarska
19. Bl. Andrija iz Peschiere
19. Bl. Antun della Chiesa
22. Bl. Marija Mancini
23. Bl. Henrik Suzon (Seuse)
27. BI. Markolin iz Forlija
28. Sv. Toma Akvinski
29. BI. Vilana de' Botti

VELJAČA

3. BI. Petar iz Ruffije
3. BI. Antun Pavoni
3. BI. Bartolomej Cerveri
4. Sv.Katarina de Ricci
Pepelnica ne dolazi prije.
7. Godišnjica pokojnih otaca i majki
12. BI. Reginald Orleanski
13. BI. Jordan Saski
16. BI. Nikola Paglia
18. BI. Ivan iz Fiesola ili bi. Angelico
19. BI. Alvar iz Cordobe
19 BI. Kristofor iz Milana
24. BI. Konstancije iz Fabriana

OŽUJAK

11. Pepelnica ne dolazi poslije
22. Uskrs ne dolazi prije.
24. Vigilija Navještenja Gospodnjega
25. Navještenje Gospodnje

TRAVANJ

1. Bl. Antun Nevrot
13. BI. Margarita iz Citta del Castella
14. BI. Petar Gonzalez (f 1246.)
17. BI. Klara Gambacorta
18. Bl.Sibilina Biscossi
19. BI. Iznard iz Chiampa
20 Sv. Janja (Agneza) iz Montepulciana
27. BI. Ozana Kotorska
28. Sv. Ljudevit Marija Grignon
29. Sv. Katarina Sijenska
30. Sv. Pio V

Uzašašće ne dolazi prije

SVIBANJ

1. Spasovo ne dolazi prije
3. BI. Emilija Bicchieri
5. Sv. Vinko Fererski
7. Bl. Albert iz Bergama
8. Zaštita BDM nad Redom propovjednika
10. Sv. Antonin iz Firence
11. Duhovi ne dolaze prije
12. BI. Ivana Portugalska
13. BI. Imelda Lambertini
16. BI. Egidije iz Vaozele
15. Bl. Andrija Abellon
19. BI.Franjo Coll Guitart
20. BI. Kolumba iz Rietija
21. Bl. Jacint Marija Cormier
24 Prijenos sv. oca Dominika
27. BI.Andrija Franchi
28. BI. Marija Bartolomeja Bagnesi
29. BI. Vrlim Arnaud
30. Bl. Jakov Salomoni

LIPANJ

2. BI. Sadok (oko 1260.) i 48 drugova
3. Uzašašće ne dolazi poslije
4. Sv. Petar iz Verone
8. BI. Dijana i Cecilija
10. BI. Ivan Dominici
12. BI. Stjepan Bande
13. Duhovi ne dolaze poslije.
18. BI. Hozana iz Mantove
20. BI. Margarita Ebner
23. BI. Inocent V.

SRPANJ

4. BI. Katarina Jarrige
4. Pier-Giorgio Frassati
7. BI. Benedikt XI.
8. Bl. Hadrijan Fortescue
9. Sv. Franjo Fernandez de Capillas i drugovi kineski mučenici
19. Sv. Ivan iz Kolna
13. BI. Jakov iz Varazzea
17. BI. Česlav Poljak
22. Sv. Marija Magdalena
24. Bl. Ivana iz Orvieta
24. Bl. Augustin iz Bielle
27. Bl. Robert Nutter

KOLOVOZ

2. BI. Ivanica od Aza
3. BI. Augustin Kažotić iz Trogira
8. Sveti Dominik
9. BI. Ivan iz Salema
12. Bl. Ivan Juraj Toma Rehm
12. Bl. Aimon Taparelli
15. Uznesenje B.D.M.
17. Sv. Jacint Poljak
18. BI. Manes
19. BI. Jordan iz Pise
23. Sv.Ruža Limska
26. BI. Jakov iz Bevagne
28. Sveti Augustin

RUJAN

2. Bl. Gvala iz Bergama
2. Bl. Ingrid iz Skanningea
4. BI. Katarina iz Racconigija
5. Godišnjica pokojnih ukućana i dobročinitelja Reda
6. BI. Bertrandiz Garriguea
7. Mihael Czartorysky (1944.)
7. Bl.Julija Rodzinska (1955.)
18. Sv. Ivan Macias
22. BI. Franjo de Posadas
22. BI. Hijacint Serrano Lopez i 19 drugova mučenika
24. BI.Dalmacije Moner
25. BI. Marko iz Modene
26. BI. Lovro iz Ripafratte
28. Japanski mučenici:
Sv. Dominik Ibanez de Erquicia,
Sv. Jakov Kyshey Tomonaga
Sv. Lovro Ruiz iz Manile i 13 drugova


LISTOPAD

3. BI. Dominik Spadafora
4. Sv. FranjoAsiški
5. Bl. Rajmund iz Capue
BI. Bartolomej Longo
7. Gospa od Ružarija
8. BI. Ambrozije Sansedoni
8. BI. Matej Carreri
9. Sv. Ljudevit Bertran
11. BI. Jakov iz Ulma
13. BI. Magdalena Panatieri
14. BI. Marija Poussepin
19. BI. Janja od Isusa Galand
21. Bl.Petariz Cittadel Castella
22. GODIŠNJICA POSVETE CRKVE
25. BI. Petar Geremia
26. BI. Damjan Finalborgo
27. BI. Bartolomej iz Vicenze
30. BI. Benvenuta Boiani
30. BI. Terencije Albert O'Brien
bl. Petar Higgins

STUDENI

1. Svi sveti Svetkovina
3. Sveti Martin de Porres.
5. BI. Šimun Ballachi
6. Bl. Alfons Navarrete i 125 drugova, japanski mučenici
7. Svi sveti Reda propovjednika
8. Godišnjica sve pokojne braće i sestara Reda
14. BI. Ivan Liccio
15. Sv. Albert Veliki
16. Bl. Lucija iz Narnija
19. BI. Jakov Benfatti
24. Vijetnamski mučenici
27. BI. Margarita Savojska

PROSINAC

1. BI. Ivaniz Vercellija
8. Bezgrešno začeće bl. Djevice Marije
16. BI. Sebastijan Maggi
22. Godišnjica odobrenja Reda
24. Vigilija Rođenja Gospodnjega
25. Rođenje Gospodinovo


Virtualno hodočašće u baziliku sv. Dominika - Bolonja


Dominikanci u Bolonji

Unutrašnjost bazilike svetog Dominika u Bolonji

Kapele u desnom brodu bazilike svetog Dominika u Bolonji

Kapela svetog Dominika u Bolonji

Arka svetog Dominika u Bolonji

Druge kapele desnog broda bazilike

Desni tranzet bazilike svetog Dominika u Bolonji

Sakristija bazilike svetog Dominika

Muzej bazilike svetog Dominika u Bolonji

Kor bazilike svetog Dominika u Bolonji

Lijevi tranzet bazilike svetog Dominika u Bolonji.html

Druge kapele lijevog broda bazilike svetog Dominika u Bolonji

Kapitularna dvorana u samostanu svetog Dominika u Bolonji.

Soba (cella) svetog Dominika

Klaustar svetog Dominika (klaustar mrtvih)














Free counters