Pogled unazad

nedjelja, 28.08.2011.

SVETI AUGUSTIN

28. kolovoza

Hiponski biskup te najprivlačniji i najugledniji teolog na Zapadu vrstan je pisac dominikanskog Pravila i učitelj dominikanskog života u zajednici. Njegovo Pravilo za sluge Božje u XII. st. prihvatili su samostanski kanonici. Kad je završio IV lateranski sabor (1215.), papa Inocent III potaknuo je sv. Dominika da sa svojom braćom izabere neko starije pravilo, koje bi pružilo sigurnost novoj redovničkoj obitelji.


Sveti Augustin

"Malo poslije", kako svjedoči Jordan Saski, "oni koji su imali biti budući propovjednici prihvatili su Pravilo sv. Augustina, slavnog propovjednika".
Nametnuli su sebi i neko strože obdržavanje koje se odnosi na hranu, postove i vunenu odjeću.

Humbert iz Romansa kasnije pokazuje kako je sv. Augustin svoje Pravilo napisao prema životu apostola. Ako imamo na umu da je kanonik Dominik već dvadeset godina živio po Pravilu sv. Augustina, lako možemo shvatiti kako se apostolski život, što ga je Augustin odabrao, slagao s naumom propovjednika.
Poslušnost Augustinovu apostolskom Pravilu i Konstitucijama Reda i u naše dane čini sadržaj zavjetovanja na dominikanski život.


Sveti Augustin

Iz Pravila blaženoga Augustina, biskupa

(Tekst koji je prihvatio dominikanski Red, kako se nalazi u Prototipu koji se čuva u Općem arhivu Reda u Rimu. LCO [1998.], str. 11-19; hrv. prijev. u KKN [1999.], str. 11-17)

Prva je zapovijed ljubav

Prije svega, predraga braćo, ljubite Boga, a zatim bližnjega, jer te su zapovijedi prvenstveno nama dane. Ovo, dakle, naređujem vama koji živite u samostanu.

Prvi cilj radi kojega ste se okupili u samostanu jest da složno živite u kući i da budete jedna duša i jedno srce u Bogu. Ništa ne nazivajte svojim, nego neka vam sve bude zajedničko. Vaš predstojnik neka vam daje hranu i odjeću, ne svakome jednako, jer niste svi jednako zdravi i otporni, nego radije kako je kome potrebno.

Tako, naime, čitamo u Djelima apostolskim: Sve im bijaše zajedničko... A dijelilo se svakome koliko je tko trebao. Živite svi jednodušno i složno, ijedan u drugome častite Boga, čiji ste hramovi postali.

Posvetite se molitvama u određene časove i vemena. U bogomolji neka nitko ne radi ništa osim ono stoje određeno, odakle je i dobila ime. Tako neka oni koji bi u njoj htjeli raditi i nešto drugo ne smetaju onima koji možda žele moliti i izvan određenih časova, dakako u slučaju da imaju slobodna vremena. Kad se molite Bogu psalmima i himnima, neka vam bude u srcu ono što izričete ustima.

Svoje tijelo krotite postovima i uzdržljivošću u jelu i piću koliko dopušta zdravlje. Ako netko ne može postiti, neka ipak ne uzima ništa izvan ručka, osim ako je bolestan. Vaše odijelo neka se ne ističe; nemojte čeznuti da se svidite odjećom, nego vladanjem.

Ne svađajte se nikako ili barem nastalu svađu što prije okončajte da se srdžba ne izrodi u mržnju, a iz truna ne napravi brvno i dušu učini ubojicom. Doista, tako čitate: Tko mrzi brata svoga, ubojica je.

Onaj tko vam je na čelu nek se ne smatra sretnim zbog vlasti kojom vlada, nego zbog ljubavi kojom služi. Nek bude nad vama zbog časnog položaja u zajednici, ali pred licem Božjim neka, zbog straha, misli da je pod vašim nogama. Neka svima bude primjer dobrih djela. Nemirne neka kori, malodušne tješi, slabe podržava, prema svima neka bude strpljiv. Neka voli stegu i nek je nameće kao nositelj autoriteta. Ipak, neka više teži da ga volite nego da ga se bojite - mada je oboje potrebno - uvijek svjestan da će za vas polagati Bogu račun.

Stoga se vi dobrovoljnim posluhom smilujte ne samo sebi nego i njemu, jer se on, zbog odgovornijeg položaja u zajednici, nalazi u većoj opasnosti. Dao Gospodin da sve ovo obdržavate kao ljubitelji duhovne ljepote koji svojim dobrim ponašanjem zrače Kristov miomiris: ne kao robovi pod zakonom, nego kao slobodni pod milošću.


Veličanstveni grob svetog Augustina

Iz Izlaganja Pravila blaženoga Augustina, biskupa, prema blaženom Humbertu iz Romansa, prezbiteru

(Opera de vita regulari, izd J.-J. Berthier, vol. I., Romae, 1883., str. 43-51)

Pravilo blaženog Augustina sadrži sve što se traži za redovničku ustanovu, i osobito pristaje propovjednicima.

Između mnogih i različitih pravila po kojima razni redovnici žive u Crkvi, ima nekih koja su nam predali muževi koji nisu upisani u popis svetaca; ima i drugih koja su, doduše, napisali sveci, ali takvi koji se nisu isticali mudrošću; ima pak i takvih koja su, doduše, napisali sveti i mudri ljudi, no ipak ona nisu uživala velik ugled.

A sigurno je da unutarnja svetost kadšto vrijedi više od mudrosti za postavljanje spasonosnih načela; ponekad pak jednostavnost, makar bila i sveta, ako se ne ravna po mudrosti, postavlja manje preporučljiva načela; načela pak što ih je postavila svetost i mudrost slabo se prihvaćaju ako ne uživaju ugled. Koliko je, dakle, i kako je prihvatljivo pravilo koje je, napisao tako sveti i mudri muž, muž tolikog ugleda kao što je biskup Augustin?!

Blaženi je Augustin uobličio svoje Pravilo po uzoru na apostolski život, kao što se vidi po onome što se o nj emu pj eva i čita: naime, da j e počeo živj eti po pravilu što su ga ustanovili sveti apostoli; i u jednom govoru kaže: Želimo živjeti apostolskim životom. A tko dvoji da apostolski život ima prednost pred svim drugim načinima života? Kako, dakle, treba uzvisivati Pravilo koje je izvedeno iz toga uzora!

Osim toga, ima mnogo redovničkih Pravila koja nameću brojna tjelesna ospluživanja; naprotiv, Pravilo blaženog Augustina većma se bavi duhovnim radnjama, kao što su ljubav prema Bogu i bližnjemu, jedinstvo srdaca, sloga u ponašanju i slično. A tko ne bi znao da duhovna vježbanja imaju prednost pred tjelesnima? Prema tome, koliko se Pravilo više bavi duhovnim nego tjelesnim stvarima, toliko je većma hvale vrijedno.

Također Pravilo blaženoga Augustina drži se mjere, tako da ne upada u krajnost niti mnoštvom propisa, a niti njihovim premalim brojem, nego ostaje u sredini, u kojoj se sastoji svaka krepost.

K tome, treba primijetiti da Augustin u Pravilu najprije postavlja zapovijedi, ali, budući da one ne koriste ako se ne obdržavaju, kao drugo stavlja ono što pridonosi njihovu obdržavanju.

Što se pak tiče zapovijedi, naprije stavlja zapovijedi Božje, a onda svoje. A kad stavlja svoje zapovijedi, najprije stavlja način kako ih poučavati, a onda pojašnjava jednu po jednu. Što više, molim, treba da Pravilo sadržava, osim Božjih zapovijedi i ljudskih koje pomažu da se opslužuju Božje zapovijedi? A to sve sadržava Pravilo blaženoga Augustina, te tako ima u potpunosti što se traži za redovničku ustanovu.

Usto Pravilo blaženoga Augustina više od svih drugih pristaje propovjednicima. Naime, sigurno je da propovjednici moraju biti obrazovani. Kako je, dakle, dolično da oni čija je dužnost neprestance studirati i poučavati žive pod Pravilom tako naobraženog muža, koji je htio da njegovi učenici budu tako marljivi u učenju te ne prođe nijedan dan, a da ne bi nešto čitali!
Također, budući daje Pravilo blaženoga Augustina napravljeno prema uzoru apostolskog života, što ga propovjednici u najvećoj mjeri moraju nasljedovati, to Pravilo više od drugih pristaje propovjednicima.

Također, ima nekih Pravila koja nameću štošta čime se zavjetovanici prema tom Pravilu veoma razlikuju od redovitog načina života ostalih ljudi, npr. s obzirom na redovničko odijelo ili božanski oficij i slično. No ta različitost kadšto smeta apostolskoj plodnosti, dok, naprotiv, manja različitost pridonosi plodnosti.

Zbog toga je Pavao postao svima sve, postavši im sličan, da bi sve pridobio. A budući da Pravilo blaženoga Augustina ne nameće neke takve neobične stvari, ono propovjedniku većma dolikuje.


Grob svetog Augustina u Paviji

Također, kad se osnovao novi Red propovjednika, trebalo je donijeti nove odredbe o studiju, siromaštvu i sličnim stvarima, koje bi se dodale Pravilu. Trebalo je, dakle, izabrati takvo Pravilo koje ne bi imalo odredbe što bi se protivile spomenutim odredbama, a takvo je upravo Pravilo blaženoga Augustina, kojemu se prikladno mogu dodati sve odredbe što se odnose na stalež propovijedanja.

Budući pak daje blaženi Dominik, otac braće propovjednika, živeći pod tim Pravilom, napredovao u svakom dobru i uspijevao u radu oko spasa duša, bilo je itekako primjereno da ga njegovi sinovi u tom nasljeduju kako bi polučili napredak kao i on.

<	kolovoz, 2011					>
P	U	S	Č	P	S	N
1	2	3	4	5	6	7
8	9	10	11	12	13	14
15	16	17	18	19	20	21
22	23	24	25	26	27	28
29	30	31

Veljača 2013 (1)
Siječanj 2013 (1)
Prosinac 2012 (4)
Studeni 2012 (2)
Listopad 2012 (4)
Rujan 2012 (6)
Kolovoz 2012 (11)
Srpanj 2012 (6)
Lipanj 2012 (3)
Svibanj 2012 (2)
Travanj 2012 (5)
Ožujak 2012 (10)
Veljača 2012 (9)
Siječanj 2012 (15)
Studeni 2011 (5)
Listopad 2011 (11)
Rujan 2011 (13)
Kolovoz 2011 (14)
Srpanj 2011 (9)

Kalendar Reda Propovjednika

Svaki svetac u Crkvi je original. Nitko ne imitira drugoga. Kao što je svaka osoba u povijesti čovječanstva original, tako i Božja milost stvara originalne svece. U svakom svecu ćemo naći nešto što nema u drugom.

Prema knjizi: Fr. Innocentius Venchi O.P., Catalogus hagiographicus Ordinis Praedicatorum, Postulatio Generalis, Romae 2001. i prema dopisu Generalne postulature u Rimu od 22. VI. 2001.)


SIJEČANJ

3. BI. Stjepana Ojuinzani
4. Sv. Zdislava iz Lemberka u Češkoj
7. Sv. Rajmund iz Penvaforta
10. BI. Gundisalvo Amarantski
10. BI. Ana Monteagudo
11. BI. Bernard Scamacca
18. Sv. Margarita Ugarska
19. Bl. Andrija iz Peschiere
19. Bl. Antun della Chiesa
22. Bl. Marija Mancini
23. Bl. Henrik Suzon (Seuse)
27. BI. Markolin iz Forlija
28. Sv. Toma Akvinski
29. BI. Vilana de' Botti

VELJAČA

3. BI. Petar iz Ruffije
3. BI. Antun Pavoni
3. BI. Bartolomej Cerveri
4. Sv.Katarina de Ricci
Pepelnica ne dolazi prije.
7. Godišnjica pokojnih otaca i majki
12. BI. Reginald Orleanski
13. BI. Jordan Saski
16. BI. Nikola Paglia
18. BI. Ivan iz Fiesola ili bi. Angelico
19. BI. Alvar iz Cordobe
19 BI. Kristofor iz Milana
24. BI. Konstancije iz Fabriana

OŽUJAK

11. Pepelnica ne dolazi poslije
22. Uskrs ne dolazi prije.
24. Vigilija Navještenja Gospodnjega
25. Navještenje Gospodnje

TRAVANJ

1. Bl. Antun Nevrot
13. BI. Margarita iz Citta del Castella
14. BI. Petar Gonzalez (f 1246.)
17. BI. Klara Gambacorta
18. Bl.Sibilina Biscossi
19. BI. Iznard iz Chiampa
20 Sv. Janja (Agneza) iz Montepulciana
27. BI. Ozana Kotorska
28. Sv. Ljudevit Marija Grignon
29. Sv. Katarina Sijenska
30. Sv. Pio V

Uzašašće ne dolazi prije

SVIBANJ

1. Spasovo ne dolazi prije
3. BI. Emilija Bicchieri
5. Sv. Vinko Fererski
7. Bl. Albert iz Bergama
8. Zaštita BDM nad Redom propovjednika
10. Sv. Antonin iz Firence
11. Duhovi ne dolaze prije
12. BI. Ivana Portugalska
13. BI. Imelda Lambertini
16. BI. Egidije iz Vaozele
15. Bl. Andrija Abellon
19. BI.Franjo Coll Guitart
20. BI. Kolumba iz Rietija
21. Bl. Jacint Marija Cormier
24 Prijenos sv. oca Dominika
27. BI.Andrija Franchi
28. BI. Marija Bartolomeja Bagnesi
29. BI. Vrlim Arnaud
30. Bl. Jakov Salomoni

LIPANJ

2. BI. Sadok (oko 1260.) i 48 drugova
3. Uzašašće ne dolazi poslije
4. Sv. Petar iz Verone
8. BI. Dijana i Cecilija
10. BI. Ivan Dominici
12. BI. Stjepan Bande
13. Duhovi ne dolaze poslije.
18. BI. Hozana iz Mantove
20. BI. Margarita Ebner
23. BI. Inocent V.

SRPANJ

4. BI. Katarina Jarrige
4. Pier-Giorgio Frassati
7. BI. Benedikt XI.
8. Bl. Hadrijan Fortescue
9. Sv. Franjo Fernandez de Capillas i drugovi kineski mučenici
19. Sv. Ivan iz Kolna
13. BI. Jakov iz Varazzea
17. BI. Česlav Poljak
22. Sv. Marija Magdalena
24. Bl. Ivana iz Orvieta
24. Bl. Augustin iz Bielle
27. Bl. Robert Nutter

KOLOVOZ

2. BI. Ivanica od Aza
3. BI. Augustin Kažotić iz Trogira
8. Sveti Dominik
9. BI. Ivan iz Salema
12. Bl. Ivan Juraj Toma Rehm
12. Bl. Aimon Taparelli
15. Uznesenje B.D.M.
17. Sv. Jacint Poljak
18. BI. Manes
19. BI. Jordan iz Pise
23. Sv.Ruža Limska
26. BI. Jakov iz Bevagne
28. Sveti Augustin

RUJAN

2. Bl. Gvala iz Bergama
2. Bl. Ingrid iz Skanningea
4. BI. Katarina iz Racconigija
5. Godišnjica pokojnih ukućana i dobročinitelja Reda
6. BI. Bertrandiz Garriguea
7. Mihael Czartorysky (1944.)
7. Bl.Julija Rodzinska (1955.)
18. Sv. Ivan Macias
22. BI. Franjo de Posadas
22. BI. Hijacint Serrano Lopez i 19 drugova mučenika
24. BI.Dalmacije Moner
25. BI. Marko iz Modene
26. BI. Lovro iz Ripafratte
28. Japanski mučenici:
Sv. Dominik Ibanez de Erquicia,
Sv. Jakov Kyshey Tomonaga
Sv. Lovro Ruiz iz Manile i 13 drugova


LISTOPAD

3. BI. Dominik Spadafora
4. Sv. FranjoAsiški
5. Bl. Rajmund iz Capue
BI. Bartolomej Longo
7. Gospa od Ružarija
8. BI. Ambrozije Sansedoni
8. BI. Matej Carreri
9. Sv. Ljudevit Bertran
11. BI. Jakov iz Ulma
13. BI. Magdalena Panatieri
14. BI. Marija Poussepin
19. BI. Janja od Isusa Galand
21. Bl.Petariz Cittadel Castella
22. GODIŠNJICA POSVETE CRKVE
25. BI. Petar Geremia
26. BI. Damjan Finalborgo
27. BI. Bartolomej iz Vicenze
30. BI. Benvenuta Boiani
30. BI. Terencije Albert O'Brien
bl. Petar Higgins

STUDENI

1. Svi sveti Svetkovina
3. Sveti Martin de Porres.
5. BI. Šimun Ballachi
6. Bl. Alfons Navarrete i 125 drugova, japanski mučenici
7. Svi sveti Reda propovjednika
8. Godišnjica sve pokojne braće i sestara Reda
14. BI. Ivan Liccio
15. Sv. Albert Veliki
16. Bl. Lucija iz Narnija
19. BI. Jakov Benfatti
24. Vijetnamski mučenici
27. BI. Margarita Savojska

PROSINAC

1. BI. Ivaniz Vercellija
8. Bezgrešno začeće bl. Djevice Marije
16. BI. Sebastijan Maggi
22. Godišnjica odobrenja Reda
24. Vigilija Rođenja Gospodnjega
25. Rođenje Gospodinovo


Virtualno hodočašće u baziliku sv. Dominika - Bolonja


Dominikanci u Bolonji

Unutrašnjost bazilike svetog Dominika u Bolonji

Kapele u desnom brodu bazilike svetog Dominika u Bolonji

Kapela svetog Dominika u Bolonji

Arka svetog Dominika u Bolonji

Druge kapele desnog broda bazilike

Desni tranzet bazilike svetog Dominika u Bolonji

Sakristija bazilike svetog Dominika

Muzej bazilike svetog Dominika u Bolonji

Kor bazilike svetog Dominika u Bolonji

Lijevi tranzet bazilike svetog Dominika u Bolonji.html

Druge kapele lijevog broda bazilike svetog Dominika u Bolonji

Kapitularna dvorana u samostanu svetog Dominika u Bolonji.

Soba (cella) svetog Dominika

Klaustar svetog Dominika (klaustar mrtvih)














Free counters